PROBIOTICI, PREBIOTICI... RAZJASNIMO!





Crevna bakterijska flora je raznovrsan, delikatan i složen ekosistem čiji se balans može kompromitovati od strane raznih faktora, uključujući psihofizički stres svakodnevnog života, ishranu, kao i uzimanje pojedinih lekova.

Kada je crevna flora, ili mikrobiota, van balansa, logično da nije u stanju da ostvaruje svoje funkcije punim kapacitetima, te se to negativno odražava na naše zdravlje.
Disbalans se ne ograničava samo na gastrointestinalne tegobe, već može biti uzrok i različitim upalnim, autoimunim, metaboličkim oboljenjima, pojedinim oblicima kancera, poremećajima raspoloženja, kao i određenim psihičkim stanjima. Nije začuđujuće da se creva smatraju „drugim mozgom“.

Shodno tome, suplementi sa mlečnim fermentima (eng. lactic ferment supplements) sve obimnije se preporučuju, pogotovu oni proizvodi koji uključuju mnoštvo bakterija i mikroorganizama koji su korisni za intestinalno zdravlje, podrazumevajući ovde probiotike, prebiotike, simbiotike i grupišući ih, kao da su jedna velika porodica.

U ovom tekstu ćemo se precizno upoznati sa mlečnim fermentima, videti šta su oni u stvari, kako se razlikuju od pro i prebiotika i, iznad svega, koja bi bila njihova funkcija i benefit za zdravlje naših creva, imunog sistema i neurosvesti.

ŠTA SU PROBIOTICI?
Počnimo sa definicijom koju je uobličila Svetska zdravstvena organizacija (eng. World Health Organization – WHO), koja kaže:
„Probiotik je hrana ili suplement koji sadrže žive mikroorganizme koji, prisutni u dovoljnoj količini, imaju korisne efekte po zdravlje domaćina“.
Probiotik može biti bakterija, čak i kvasac, koji promoviše optimalno okruženje crevne bakterijske flore, sve zarad normalnog funkcionisanja organizma. Obimna naučna građa je nesumnjivo potvrdila da je balans dragocene crevne mikrobiote (flore), koja može sadržati i preko 100 milijardi bakterija, igra fundamentalnu ulogu ne samo u zdravlju gastrointestinalnog trakta, već je povezana i sa opštim zdravljem.

Probiotici se primarno, ali ne ograničavajući se na to, koriste:

-radi sprečavanja nadimanja i oticanja
-u slučaju kolitisa (upalni procesi crevnih zidova), ili drugih iritacija
-radi lečenja poremećaja u varenju kod dece
-u lečenju cistitisa (upale bešike)

Najveći broj ovih akcija se realizuje usled uticaja probiotika na jačanje imunog sistema. Možemo reći da ovi mehanizmi koji polaze od zdrave crevne flore sprečavaju proliferaciju (širenje, prim. prev) patogene (štetne) bakterijske koncentracije koja kreira disbiozu, upalne procese koji destabilizuju imuni sistem, čineći ga manje efikasnim u obavljanju zaštitne funkcije, negativno menjajući i crevnu propustljivost.

Gastrointestinalni trakt ne samo da je zaslužan za varenje i apsorpciju nutrijenata, ali je isto tako i organ gde počiva naš imuni sistem, imajući u vidu da je ovaj prostor u telu dom za preko 60% ćelija sa imunološkim akcijama. Iz ovog razloga su tako bitni za zdravlje, crevne funkcije, kao i autoimuna oboljenja, poput  hašimotovog tiroiditisa (eng. Hashimoto's thyroiditis).

Svakako je dobro unositi hranu koja promoviše razvoj korisnih bakterija, ili onih izvora koji su bogati u mlečnim sadržajima, pre svega u smislu fermentisanih izvora/hrane (npr. karakteristične za orijentalne kulinarske tradicije). Pametno je konzumirati hranu bogatu vlaknima i probioticima poput inulina, koji se može pronaći u ovsenim pahuljicama (i derivatima), bananama, jabukama, kiviju, asparagusu (špargla). Što se tiče fermentisanih izvora, bogatih probioticima, možete se fokusirati na jogurt, ili kefir, ili proizvode dobijene iz biljnih izvora, poput jogurta od soje, vodenog kefira (koji se spravlja od pšeničnog kefira i vode).

MLEČNI (LAKTATNI) FERMENTI I PROBIOTICI NISU ISTE STVARI!

Mlečni (laktatni) fermenti
 Izraz laktatni fermenti se obično upotrebljava radi označavanja svih bakterija koje sintetišu laktatnu (mlečnu) kiselinu, počev od enzimske fermentacije pojedinih rastvorljivih šećera i laktoze, mikroorganizama koji se upotrebljavaju zarad očuvanja mleka ili drugih mlečnih proizvoda, poput jogurta ili sira. Ovo su probiotičke bakterije i kvasci ljudskog porekla koji, u slučaju da se unose žive i zdrave, daju koristi za naša creva i pomažu održavanja balansa mikrobiote.




Probiotici
Ranije označavani prethodno opisanim izrazom, probiotici su proizvodi koji sadrže žive mikroorganizme koji se konzumiraju zarad rebalansiranja crevne flore, posebno kada je izmenjena usled antibiotičkih terapija, ili nakon oboljenja koja negativno utiču na creva. Da bi se jedan proizvod pravilno nazivao probiotikom, neophodno je da zadovoljava konkretne bezbednosne standarde, da je kadar da obitava i razmnožava se u ljudskim crevima, odnosno da donosi fiziološke koristi, postavljene od zdravstvenih i medicinskih autoriteta.

Probiotici su posebna vrsta bakterija ili kvasaca koji se prirodno mogu pronaći u crevima, a koji su izvučeni i reprodukovani iz žitarica. Definisani su od strane WHO kao korisni mikroorganizmi koji, ukoliko se konzumiraju u adekvatnim količinama (više od 109 CFU dnevno), mogu pomoći u borbi protiv poremećaja u stomaku, ukoliko do creva stignu živi i neoštećeni.

KLJUČNE RAZLIKE IZMEĐU PROBIOTIKA I LAKTATNIH FERMENATA

Prvi ostaju živi i aktivni u telu, dok drugi, generalno, ne prežive gastrointestinalni prolaz, usled stomačne pH kiselosti. Moramo napomenuti da se ne može precizno utvrditi koliko laktatnim fermenata stigne živo i aktivno u creva, pa je upravo to jedan od osnovnih razloga zašto nisu u pitanju iste supstance!

Ukoliko uđemo u detalje, naučna zajednica je uobličila nekoliko osobina koje mikroorganizmi moraju imati kako bi se označili kao probiotici:

-ljudsko poreklo
-bezbedna konzumacija
-otpornost na tehnološku obradu
-otpornost na želudačnu i žučnu kiselinu
-mogućnost prianjanja na crevni epitel (tkivo)
-sposobnost da istraje, čak i na kratko vreme, u gastrointestinalnom traktu
-produkcija antimikrobialnih supstanci
-menjanje imunološkog odgovora domaćina
-uticaj na metaboličke aktivnosti domaćina

Razlike su, stoga, evidentne. Sa jedne strane imamo laktatne fermente, sa trenutno nejasnim uticajima na telo. Sa druge strane, probiotici koji su prisutni živi i aktivni precizno su registrovani i klasifikovani, pa zato znamo njihove vrste, lance i molekularne detalje. Samo probiotički suplementi koji zadovoljavaju bezbednosne, tehnološke, funkcionalne i fiziološke standarde postavljene od strane WHO mogu se označavati i prodavati kao probiotici
.
Probiotici su svi oni mikroorganizmi različitih bakterijskih izvora, ili u formi kvasca, koji, ukoliko se uzimaju u optimalnim dozama, stižu do creva, kolonizuju i rebalansiraju floru. U stanju su da zamene patogene bakterije ili blokiraju njihovo razmnožavanje kroz nadmetanje za raspoložive nutrijente, kao i kroz sintezu antibakterijskih supstanci i stimulaciju imunološkog odgovora. Kako bi se ovo zaista i desilo, neophodno je da određen broj ovih mikroorganizama stigne živ do creva. Samim tim, probiotici moraju preživeti kiselo okruženje u stomaku, efekte žučnih soli u početnim delovima creva. Visokokisela pH u stomaku znatno otežava mnogim mikroorganizmima da prežive i razmnožavaju se, bez obzira što mnogi imaju visoku toleranciju pri niskim pH vrednostima, čak i ako antibiotici otkazuju njihove aktivnosti.

Saccharomyces boluardii kvasac, sa druge strane, antibiotici ne neutrališu, pa je, samim tim, odličan kao podrška prilikom antibiotičke terapije.

NAJBOLJI PROBIOTICI ZA CREVNU FLORU

Velika porodica probiotskih bakterija podeljena je u tri velike grupe bakterija:
-bifidobacteria
-lactobacilli
-eubacteria

Svaka od ovih klasa ima različite vrste, sa posebnom diferencijacijom. Prve dve su najpoznatije, te su i najprisutnije na tržištu, često kombinovane u višestruko korisne formule, radi proširivanja pozitivnih efekata prilikom konzumacije.

1.       Bifidobacteria. Ove bakterije su Y oblika, koje su prirodno prisutne u crevima i igraju važnu ulogu u zdravlju našeg tela. Imajući u vidu njihov značaj, vrlo često se koriste kao probiotici u suplementaciju, ili kao dodaci „pojačanoj“ ishrani. Neke od koristi koje nude su: sposobnost varenja mlečnih vlakana i složenih hidrata koje telo ne bi samostalno moglo da metaboliše, sinteza dragocenih masnih kiselina kratkog lanca, neophodnih za očuvanje zdravlja creva i njihovih odbrambenih kapaciteta, a značajne su i u kontroli osećaja gladi,  učestvovanje u produkciji vitamina, poput B, K, prevencija bakterijskih infekcija, poput ešerihije koli i dr. Ove bakterije su od ogromnog značaja za novorođenčad, jer u prvim nedeljama života ove bakterije čine više od 60% ukupne crevne flore. U ovom periodu njihova glavna uloga je da pomažu varenje šećera iz majčinog mleka. U poređenju sa bebama koje su na dohrani, dojene bebe imaju mnogo više koncentracije ovih bakterija.


2.       Lactobacilli. Njihov oblik je sličan obliku pravog štapa i često se nazivaju i „gram-pozitivne“. Pored hrane, prirodno se mogu pronaći i u gastrointestinalnom i vaginalnom traktu, gde čine deo ljudske flore, mikrobiote. Nakon fermentacije redukuju pH okruženja u kojem se razvijaju, sprečavajući tako razvoj mikroorganizama i patogena. Njihova funkcija je posebno očigledna u vaginalnom traktu, gde čine oko 97-98% zdrave mikrobialne flore, održavajući nivo pH na optimalnoj vrednosti 5, pomažući u borbi protiv vaginalnih infekcija. U formi probiotika nisu korelativni sa količinom koja kolonizuje crevnu mukozu, a ovo je usled prolaza kroz kiselo okruženje u stomaku. Iz ovog razloga, zarad ojačavanja flore, preporučuje se konzumacija hrane sa visokom količinom probiotika, koji transformišu glukozu u laktatnu kiselinu kroz proces fermentacije (iz ovog razloga su ključni u proizvodnji mlečnih derivata poput kefira i jogurta).

3.       Saccharomyces Boluardii: kvasac. Poznat i moćan probiotik i predstavlja jedini nepatogeni terapijski kvasac čije su koristi dobro dokumentovane naučnom građom. Direktni antagonista mnogim patogenima, dokazao se kao odličan u borbi protiv i prevenciji proliva.

PREBIOTICI: ŠTA SU I ČEMU SLUŽE

Termin prebiotik  podrazumeva mlečno vlakno i hidrate koji se teško vare, a koji promovišu proliferaciju i rast probiotika u crevima, suprotstavljaju se enzimskoj degradaciji gastrointestinalnog trakta i predstavljaju nutritivne supstrate prisutnih mikroorganizama.
Možemo ih nazvati promoterima pozitivnih dejstava probiotika. Možemo ih pronaći u suplementaciji, samostalno ili u kombinaciji sa probioticima.

Prebiotici su neprobavljive (eng. non-digestible) supstance, nerastvorljiva vlakna, generalno označavani kao voćni oligosaharidi i galakto-oligosaharidi. Prirodno su prisutni u pojedinim vrstama voća i povrća, sa zadatkom da hrane i promovišu rast bakterija prisutnih u crevnom prostoru, prošire njihove sinergijske akcije sa probioticima i podrže metabolizam i imuni sistem.

ODABERITE PROBIOTIKE U ČETIRI KORAKA

1.       Razgovarajte sa specijalistom. Imajući u vidu mnoštvo proizvoda na tržištu, izbor jednog probiotika može ponekad biti zbunjujuć. Upravo zato je važno biti pravilno informisan, pa je mudro popričati sa kvalifikovanim lekarom, farmaceutom, nutricionistom i dr, koji znaju da adekvatno procene šta je vama potrebno, imajući u vidu tegobe zbog kojih želite da nabavite probiotik.

2.       Slušajte vaše telo. Naše telo mogu zadesiti različite upale, intolerancije na različite izvore hrane, negativne posledica uzimanja antibiotika, stresa, cistitisa i dr, faktori koji na različite načine mogu izbaciti iz balansa našu crevnu bakterijsku floru. Važno je to ispravno primetiti i pomoći našem telu u vraćanju potrebnog balansa.

3.       Pronađite pravi proizvod za vas. Uz razumevanje kliničkog stanja u kojem ste se zadesili, ukoliko ste se obratili ekspertu za savet, velika je mogućnost da će vas on savetovati ispravno u smislu izbora proizvoda koji će vašem stanju doneti najviše zdravstvenih koristi. U pojedinim slučajevima, na primer, probiotici se mogu konzumirati sa određenim gljivama, koje se antagonistički ponašaju prema patogenim gljivicama, poput kandide. Uzimanje veće koncentracije višestruko korisnog proizvoda često je adekvatan izbor, ali imajte u vidu da pojedina stanja mogu biti izrazito specifična, pa je zato važno posavetovati se sa ekspertom.

4.       Uzimajte probiotike prema uputstvu. Bilo bi idealno uzimati ih na prazan stomak, jer su ovako najveće šanse da do creva stignu živi i aktivni, spremni za kolonizaciju i vraćanje dizbalansiranog stanja u crevima. Generalno, trebalo bi ih uzimati bar 3-4 nedelje bez prekida, sa minimalnim dnevnim unosom od oko 1 milijarde mikroorganizama.
Ne treba zaboraviti da, iako su njihove zdravstvene koristi dokazane, ipak nisu u pitanju magične supstance,  te da nemaju kapacitete da zamene čitave terapije sa medicinskim lekovima, koje vam prepisuje lekar u određenim situacijama.





Plaćanje pouzećem, po prijemu pošiljke. Pošiljka se šalje brzom poštom.Vreme dostave 2-3 radna dana . CENA paketa (ispod 5.000 RSD) će biti uvećana po ceni tarifiranja brze pošte.

Ako kupujete proizvode čija ukupna vrednost prelazi 5.000 RSD dostava je BESPLATNA. Troškove brze pošte snosimo mi.

Za kupovinu preko 10.000 RSD uz besplatnu dostavu ostvarujete i popust od 10% 




Popular Posts From This Blog

VINSTROL-LOŠE VESTI

ISPOVEST JEDNOG KORISNIKA AAS

ANABOLIČKA FARMAKOLOGIJA-STANOZOLOL (winstrol)