PROBIOTICI, PREBIOTICI... RAZJASNIMO!
Crevna bakterijska flora je
raznovrsan, delikatan i složen ekosistem čiji se balans može kompromitovati od
strane raznih faktora, uključujući psihofizički stres svakodnevnog života,
ishranu, kao i uzimanje pojedinih lekova.
Kada je crevna flora, ili mikrobiota,
van balansa, logično da nije u stanju da ostvaruje svoje funkcije punim
kapacitetima, te se to negativno odražava na naše zdravlje.
Disbalans se ne ograničava samo na
gastrointestinalne tegobe, već može biti uzrok i različitim upalnim,
autoimunim, metaboličkim oboljenjima, pojedinim oblicima kancera, poremećajima
raspoloženja, kao i određenim psihičkim stanjima. Nije začuđujuće da se creva
smatraju „drugim mozgom“.
Shodno tome, suplementi sa mlečnim fermentima (eng. lactic ferment supplements) sve obimnije
se preporučuju, pogotovu oni proizvodi koji uključuju mnoštvo bakterija i mikroorganizama
koji su korisni za intestinalno zdravlje, podrazumevajući ovde probiotike,
prebiotike, simbiotike i grupišući ih, kao da su jedna velika porodica.
U ovom tekstu ćemo se precizno
upoznati sa mlečnim fermentima, videti šta su oni u stvari, kako se razlikuju
od pro i prebiotika i, iznad svega, koja bi bila njihova funkcija i benefit za
zdravlje naših creva, imunog sistema i neurosvesti.
ŠTA SU PROBIOTICI?
Počnimo sa definicijom koju je uobličila Svetska zdravstvena
organizacija (eng. World Health Organization
– WHO), koja kaže:
„Probiotik je hrana ili suplement koji
sadrže žive mikroorganizme koji, prisutni u dovoljnoj količini, imaju korisne
efekte po zdravlje domaćina“.
Probiotik može biti bakterija, čak i
kvasac, koji promoviše optimalno okruženje crevne bakterijske flore, sve zarad
normalnog funkcionisanja organizma. Obimna naučna građa je nesumnjivo potvrdila
da je balans dragocene crevne mikrobiote (flore), koja može sadržati i preko
100 milijardi bakterija, igra fundamentalnu ulogu ne samo u zdravlju
gastrointestinalnog trakta, već je povezana i sa opštim zdravljem.
Probiotici se primarno, ali ne
ograničavajući se na to, koriste:
-radi sprečavanja nadimanja i oticanja
-u slučaju kolitisa (upalni procesi crevnih zidova), ili drugih iritacija
-radi lečenja poremećaja u varenju kod dece
-u lečenju cistitisa (upale bešike)
-u slučaju kolitisa (upalni procesi crevnih zidova), ili drugih iritacija
-radi lečenja poremećaja u varenju kod dece
-u lečenju cistitisa (upale bešike)
Najveći broj ovih akcija se realizuje
usled uticaja probiotika na jačanje
imunog sistema. Možemo reći da ovi mehanizmi koji polaze od zdrave crevne
flore sprečavaju proliferaciju (širenje, prim.
prev) patogene (štetne) bakterijske koncentracije koja kreira disbiozu,
upalne procese koji destabilizuju imuni sistem, čineći ga manje efikasnim u
obavljanju zaštitne funkcije, negativno menjajući i crevnu propustljivost.
Gastrointestinalni trakt ne samo da je
zaslužan za varenje i apsorpciju nutrijenata, ali je isto tako i organ gde
počiva naš imuni sistem, imajući u vidu da je ovaj prostor u telu dom za preko 60% ćelija sa imunološkim akcijama. Iz
ovog razloga su tako bitni za zdravlje, crevne funkcije, kao i autoimuna
oboljenja, poput hašimotovog tiroiditisa
(eng. Hashimoto's thyroiditis).
Svakako je dobro unositi hranu koja
promoviše razvoj korisnih bakterija, ili onih izvora koji su bogati u mlečnim
sadržajima, pre svega u smislu fermentisanih
izvora/hrane (npr. karakteristične za orijentalne kulinarske tradicije). Pametno je konzumirati hranu bogatu
vlaknima i probioticima poput inulina, koji se može pronaći u ovsenim
pahuljicama (i derivatima), bananama, jabukama, kiviju, asparagusu (špargla).
Što se tiče fermentisanih izvora, bogatih probioticima, možete se fokusirati na
jogurt, ili kefir, ili proizvode dobijene iz biljnih izvora, poput jogurta od
soje, vodenog kefira (koji se spravlja od pšeničnog kefira i vode).
MLEČNI (LAKTATNI) FERMENTI I PROBIOTICI NISU ISTE STVARI!
Mlečni (laktatni) fermenti
Izraz laktatni fermenti
se obično upotrebljava radi označavanja svih bakterija koje sintetišu laktatnu (mlečnu) kiselinu,
počev od enzimske fermentacije pojedinih rastvorljivih šećera i laktoze,
mikroorganizama koji se upotrebljavaju zarad očuvanja mleka ili drugih mlečnih
proizvoda, poput jogurta ili sira. Ovo su probiotičke bakterije i kvasci
ljudskog porekla koji, u slučaju da se unose žive i zdrave, daju koristi za
naša creva i pomažu održavanja balansa mikrobiote.
Probiotici
Ranije označavani prethodno opisanim
izrazom, probiotici su proizvodi koji sadrže žive mikroorganizme koji se
konzumiraju zarad rebalansiranja crevne flore, posebno kada je izmenjena usled
antibiotičkih terapija, ili nakon oboljenja koja negativno utiču na creva. Da
bi se jedan proizvod pravilno nazivao probiotikom, neophodno je da zadovoljava konkretne bezbednosne standarde, da je
kadar da obitava i razmnožava se u ljudskim crevima, odnosno da donosi
fiziološke koristi, postavljene od zdravstvenih i medicinskih autoriteta.
Probiotici su posebna vrsta bakterija
ili kvasaca koji se prirodno mogu pronaći u crevima, a koji su izvučeni i reprodukovani iz žitarica. Definisani
su od strane WHO kao korisni mikroorganizmi koji, ukoliko se konzumiraju u
adekvatnim količinama (više od 109 CFU dnevno), mogu pomoći u borbi protiv
poremećaja u stomaku, ukoliko do creva stignu živi i neoštećeni.
KLJUČNE RAZLIKE IZMEĐU PROBIOTIKA I LAKTATNIH FERMENATA
Prvi ostaju živi i aktivni u telu, dok drugi, generalno, ne
prežive gastrointestinalni prolaz, usled
stomačne pH kiselosti. Moramo napomenuti da se ne može precizno utvrditi koliko
laktatnim fermenata stigne živo i aktivno u creva, pa je upravo to jedan od
osnovnih razloga zašto nisu u pitanju iste supstance!
Ukoliko uđemo u detalje, naučna
zajednica je uobličila nekoliko osobina koje
mikroorganizmi moraju imati kako bi se označili kao probiotici:
-ljudsko poreklo
-bezbedna konzumacija
-otpornost na tehnološku obradu
-otpornost na želudačnu i žučnu kiselinu
-mogućnost prianjanja na crevni epitel (tkivo)
-sposobnost da istraje, čak i na kratko vreme, u gastrointestinalnom traktu
-produkcija antimikrobialnih supstanci
-menjanje imunološkog odgovora domaćina
-uticaj na metaboličke aktivnosti domaćina
-bezbedna konzumacija
-otpornost na tehnološku obradu
-otpornost na želudačnu i žučnu kiselinu
-mogućnost prianjanja na crevni epitel (tkivo)
-sposobnost da istraje, čak i na kratko vreme, u gastrointestinalnom traktu
-produkcija antimikrobialnih supstanci
-menjanje imunološkog odgovora domaćina
-uticaj na metaboličke aktivnosti domaćina
Razlike su, stoga, evidentne. Sa jedne
strane imamo laktatne fermente, sa trenutno nejasnim uticajima na telo. Sa
druge strane, probiotici koji su prisutni živi i aktivni precizno su registrovani i klasifikovani, pa zato znamo njihove
vrste, lance i molekularne detalje. Samo probiotički
suplementi koji zadovoljavaju bezbednosne, tehnološke, funkcionalne i
fiziološke standarde postavljene od strane WHO mogu se označavati i
prodavati kao probiotici
.
Probiotici su svi oni mikroorganizmi
različitih bakterijskih izvora, ili u formi kvasca, koji, ukoliko se uzimaju u
optimalnim dozama, stižu do creva, kolonizuju i rebalansiraju floru. U stanju su da zamene patogene bakterije
ili blokiraju njihovo razmnožavanje kroz nadmetanje za raspoložive
nutrijente, kao i kroz sintezu antibakterijskih supstanci i stimulaciju
imunološkog odgovora. Kako bi se ovo zaista i desilo, neophodno je da određen
broj ovih mikroorganizama stigne živ do creva. Samim tim, probiotici moraju
preživeti kiselo okruženje u stomaku, efekte žučnih soli u početnim delovima
creva. Visokokisela pH u stomaku znatno otežava mnogim mikroorganizmima da
prežive i razmnožavaju se, bez obzira što mnogi imaju visoku toleranciju pri
niskim pH vrednostima, čak i ako antibiotici otkazuju njihove aktivnosti.
Saccharomyces
boluardii kvasac, sa druge strane, antibiotici ne neutrališu, pa je, samim
tim, odličan kao podrška prilikom antibiotičke terapije.
NAJBOLJI PROBIOTICI ZA CREVNU FLORU
Velika porodica probiotskih bakterija
podeljena je u tri velike grupe bakterija:
-bifidobacteria
-lactobacilli
-eubacteria
-lactobacilli
-eubacteria
Svaka od ovih klasa ima različite
vrste, sa posebnom diferencijacijom. Prve dve su najpoznatije, te su i
najprisutnije na tržištu, često kombinovane u višestruko korisne formule, radi
proširivanja pozitivnih efekata prilikom konzumacije.
1.
Bifidobacteria. Ove bakterije
su Y oblika, koje su prirodno prisutne u crevima i igraju važnu ulogu u
zdravlju našeg tela. Imajući u vidu njihov značaj, vrlo često se koriste kao
probiotici u suplementaciju, ili kao dodaci „pojačanoj“ ishrani. Neke od
koristi koje nude su: sposobnost varenja mlečnih vlakana i složenih hidrata
koje telo ne bi samostalno moglo da metaboliše, sinteza dragocenih masnih
kiselina kratkog lanca, neophodnih za očuvanje zdravlja creva i njihovih
odbrambenih kapaciteta, a značajne su i u kontroli osećaja gladi, učestvovanje u produkciji vitamina, poput B,
K, prevencija bakterijskih infekcija, poput ešerihije koli i dr. Ove bakterije
su od ogromnog značaja za novorođenčad, jer
u prvim nedeljama života ove bakterije čine više od 60% ukupne crevne flore. U
ovom periodu njihova glavna uloga je da pomažu varenje šećera iz majčinog
mleka. U poređenju sa bebama koje su na dohrani, dojene bebe imaju mnogo više
koncentracije ovih bakterija.
2. Lactobacilli. Njihov oblik je sličan obliku pravog štapa i često se nazivaju
i „gram-pozitivne“. Pored hrane, prirodno se mogu pronaći i u
gastrointestinalnom i vaginalnom traktu, gde čine deo ljudske flore, mikrobiote.
Nakon fermentacije redukuju pH okruženja u kojem se razvijaju, sprečavajući
tako razvoj mikroorganizama i patogena. Njihova funkcija je posebno očigledna u
vaginalnom traktu, gde čine oko 97-98%
zdrave mikrobialne flore, održavajući nivo pH na optimalnoj vrednosti 5,
pomažući u borbi protiv vaginalnih infekcija. U formi probiotika nisu
korelativni sa količinom koja kolonizuje crevnu mukozu, a ovo je usled prolaza
kroz kiselo okruženje u stomaku. Iz ovog razloga, zarad ojačavanja flore,
preporučuje se konzumacija hrane sa visokom količinom probiotika, koji
transformišu glukozu u laktatnu kiselinu kroz proces fermentacije (iz ovog
razloga su ključni u proizvodnji mlečnih derivata poput kefira i jogurta).
3. Saccharomyces
Boluardii: kvasac. Poznat i moćan probiotik i
predstavlja jedini nepatogeni terapijski kvasac čije su koristi dobro
dokumentovane naučnom građom. Direktni antagonista mnogim patogenima, dokazao
se kao odličan u borbi protiv i prevenciji proliva.
PREBIOTICI: ŠTA SU I ČEMU SLUŽE
Termin prebiotik podrazumeva mlečno vlakno i hidrate koji se teško vare,
a koji promovišu proliferaciju i rast probiotika u crevima, suprotstavljaju se
enzimskoj degradaciji gastrointestinalnog trakta i predstavljaju nutritivne
supstrate prisutnih mikroorganizama.
Možemo ih nazvati promoterima
pozitivnih dejstava probiotika. Možemo ih pronaći u suplementaciji, samostalno
ili u kombinaciji sa probioticima.
Prebiotici su neprobavljive (eng. non-digestible) supstance,
nerastvorljiva vlakna, generalno označavani kao voćni oligosaharidi i
galakto-oligosaharidi. Prirodno su prisutni u pojedinim vrstama voća i povrća,
sa zadatkom da hrane i promovišu rast bakterija prisutnih u crevnom prostoru,
prošire njihove sinergijske akcije sa probioticima i podrže metabolizam i imuni
sistem.
ODABERITE PROBIOTIKE U ČETIRI KORAKA
1. Razgovarajte sa
specijalistom. Imajući u vidu mnoštvo
proizvoda na tržištu, izbor jednog probiotika može ponekad biti zbunjujuć.
Upravo zato je važno biti pravilno informisan, pa je mudro popričati sa
kvalifikovanim lekarom, farmaceutom, nutricionistom i dr, koji znaju da
adekvatno procene šta je vama potrebno,
imajući u vidu tegobe zbog kojih želite da nabavite probiotik.
2. Slušajte vaše telo. Naše telo mogu zadesiti različite upale, intolerancije na
različite izvore hrane, negativne posledica uzimanja antibiotika, stresa,
cistitisa i dr, faktori koji na različite načine mogu izbaciti iz balansa našu
crevnu bakterijsku floru. Važno je to ispravno primetiti i pomoći našem telu u
vraćanju potrebnog balansa.
3. Pronađite pravi
proizvod za vas. Uz razumevanje kliničkog
stanja u kojem ste se zadesili, ukoliko ste se obratili ekspertu za savet,
velika je mogućnost da će vas on savetovati ispravno u smislu izbora proizvoda
koji će vašem stanju doneti najviše zdravstvenih koristi. U pojedinim
slučajevima, na primer, probiotici se mogu konzumirati sa određenim gljivama,
koje se antagonistički ponašaju prema patogenim gljivicama, poput kandide.
Uzimanje veće koncentracije višestruko korisnog proizvoda često je adekvatan
izbor, ali imajte u vidu da pojedina stanja mogu biti izrazito specifična, pa
je zato važno posavetovati se sa ekspertom.
4. Uzimajte probiotike
prema uputstvu. Bilo bi idealno uzimati ih na
prazan stomak, jer su ovako najveće šanse da do creva stignu živi i aktivni,
spremni za kolonizaciju i vraćanje dizbalansiranog stanja u crevima. Generalno,
trebalo bi ih uzimati bar 3-4 nedelje bez prekida, sa minimalnim dnevnim unosom
od oko 1 milijarde mikroorganizama.
Ne treba zaboraviti da, iako su
njihove zdravstvene koristi dokazane, ipak nisu u pitanju magične
supstance, te da nemaju kapacitete da
zamene čitave terapije sa medicinskim lekovima, koje vam prepisuje lekar u
određenim situacijama.
Plaćanje pouzećem, po prijemu pošiljke. Pošiljka se šalje brzom poštom.Vreme dostave 2-3 radna dana . CENA paketa (ispod 5.000 RSD) će biti uvećana po ceni tarifiranja brze pošte.
Ako kupujete proizvode čija ukupna vrednost prelazi 5.000 RSD dostava je BESPLATNA. Troškove brze pošte snosimo mi.
Za kupovinu preko 10.000 RSD uz besplatnu dostavu ostvarujete i popust od 10%