NE IGNORIŠITE VLAKNA
Među vežbačima u svetu fitnesa i bodibildinga velika većina
se fokusira na regulaciju unosa makronutrijenata:
proteina i ugljenih hidrata, zarad
dobijanja na mišićnoj masi. Većina debata koja se u ovoj sferi danas vodi,
a odnosi se na proteine, uključuje teme poput onih “ da li su bolji izolati ili
koncentrati”, ili “da li su bori brzovareći ili sporovareći proteini” i tome
slično. Kad asu u pitanju hidrati, skoro sve se svodi na priču oko glikemijskog
indeksa, odnosno raspravu “ da li su bolji prosti ili složeni hidrati”.
Ipak, i danas izgleda da mnogi ignorišu ili nedovoljno
uzimaju u obzir značaj posebne vrste niskokaloričnih
ugljenih hidrata, koji itekako mogu imati uticaja na vašu formu i zdravlje
– vlakna.
Danas zasigurno znamo da unos hidrata ima višestruke
pozitivne efekte na naše telo. Neki od tih efekata su:
-sagorevanje masti, pre nego izgrađenog mišićnog tkiva,
-gubljenje telesne težine, kao posledica umanjene akumulacije masti u telu,
-redukcija holesterola, što je pretpostavka kardiovaskularnog zdravlja,
-redukcija šećera u krvi, posebno nakon obroka, što je prevencija razvijanja dijabetesa.
-gubljenje telesne težine, kao posledica umanjene akumulacije masti u telu,
-redukcija holesterola, što je pretpostavka kardiovaskularnog zdravlja,
-redukcija šećera u krvi, posebno nakon obroka, što je prevencija razvijanja dijabetesa.
Sve do sedamdesetih godina nismo znali dobar deo ovoga, sve
dok stručnjaci iz Velike Britanije i Južne Afrike nisu objavili studije sa, u
to vreme, šokantnim zaključcima, koji su skupa tvrdili da su stanovnici manje
razvijenih zemalja u tom periodu, usled
unosa hrane sa većom koncentracijom vlakana (koja je uglavnom jeftina pri
kupovini), bili znatno manje izloženi hroničnim bolestima i imali bolju
telesnu kompoziciju, u poređenju sa stanovnicima zapadnih zemalja, koji su
uglavnom bili robovi “zapadnjačkih dijeta”.
Danas mnoge zdravstvene organizacije preporučuju unos 20-38
g vlakana dnevno, zavisno od starosti, pola i svakodnevne fizičke aktivnosti.
Ali, šta sve ovo znači za one koji pokušavaju da izgrade mišićnu masu? Zašto su vlakna postala tako značajan
nutrijent u današnjim dijetama, a posebno u dodacima ishrani i suplementima za
sportiste?
Vlakna se mogu
pronaći u svim biljnim proizvodima i pomažu izgradnju fizičke strukture
biljaka. U prirodi, rastvorljiva vlakna se mogu pronaći u izvorima poput soje,
žitarica, jabuka i drugog voća, koštunjavom voću, brokoliju, kukuruzu,
šargarepama i slično. Sa druge strane, nerastvorljiva vlkana se mogu naći u
celom zrnevlju, žitu, ljusci krompira, mahunarkama, karfiolu itd.
Za
razliku od drugih nutrijenata koji se unosom razgrađuju u proste masti i šećere
u crevima (stoga utiču na dizanje nivoa glukoze, akumulaciju masnoće u telu i
krvni pritisak), vlakna se ne mogu razgraditi
dalje od strane crevnih enzima. Drugim rečima, u naš digestivni trakt ulaze u
neizmenjenoj formi.
Nedavno
nam je razvoj tehnologije proizvodnje omogućio da se pojedina prirodna vlakna
izoluju, koncentrišu, pa zatim i modifikuju,
unapređujući tako njihove funkcije i fiziološke karakteristike. Među ovima su i
rastvorljiva kukuruzna vlakna i skrob. Upravo ove vrste vlakana se dodaju
nutritivnim suplementima ili energetskim čokoladicama, kako bi unosom ovih
proizvoda svom telu obezbedili koristi od prirodnih vlakana.
Treba
istaći da se mnoge biljne komponente mogu uvrstiti u kategoriju vlakana, a
dalja podela podrazumeva, kao što je već izneto, rastvorljiva i nerastvorljiva
vlakna, zavisno od toga kako se ponašaju u telu nakon unosa. Apsorpcija
različitih vrsta vlakana uzrokuje različite metaboličke procese i koristi po
zdravlje.
Nerastvorljiva vlakna
usporavaju proces „pražnjenja stomaka“, što naravno umanjuje osećaj gladi koji
pojedinac oseća i promoviše mršavljenje iz razloga što u tom slučaju telo se
uglavnom odlučuje da kao energijsko gorivo sagoreva skladištene masnoće, mesto
mišićnog tkiva.
U nedavnim studijama je zaključeno da nerastvorljiva vlakna
takođe imaju veze i sa regulacijom šećera u krvi, redukcijom krvnog pritiska i
holesterola, kao i umanjivanjem mlečnih masti koje naše telo apsorbuje.
Posledično tome, jasno je da svi ovi efekti zajedno promovišu zdravlje srčanog
sistema, umanjujući mogućnost upala i oboljenja koje se dovode u vezu sa
akumulacijom holesterola u krvnim sudovima.
Rastvorljiva vlakna uključujući i komponente
koje se nazivaju oligosaharidi, razgrađuju se do aminokiselina kratkog lanca u
crevima, usled aktivnosti prisutnih bakterija. Ove AK se potom apsorbuju u
donjem delu digestivnog trakta i obezbeđuju gorivno ćelijama u zidovima creva,
održavajući tako creva u zdravom okruženju/stanju. Manjak ovih vlakana u
crevima može uzrokovati različita oboljenja, uključujući i razvijanje kancera.
Dodatno, i veoma važno, fermentacija uzrokuje i uvećanje crevnih bakterija,
koje su veoma značajne za zdravlje, kao i redukciju prisustva onih bakterija
koje nisu od značaja za naše telo. Ovo se još naziva i probiotički efekat.
Ovo
je veoma značajno primetiti upravo iz razloga što se ovaj drugi tip bakterija
danas sve češće dovodi u vezi sa kancerom creva. Dalje, pojedine masne kiseline
koje se stvaraju kao rezultat fermentacije rastvorljivih vlakana biće
apsorbovane u krvotok, a danas se smatra da mogu obezbediti energiju prilikom
izgradnje mišićnog tkiva. Jedna od ovih masnih kiselina, konkretno bitiratna
kiselina, dovodi se u vezu sa nizom metaboličkih koristi, koje su, za sada,
primećene na studijama izvedenim na životinjama.
Bitiratna
kiselina se dovodi u vezi sa uvećanom oksidacijom masti i poboljšavanjem
insulinske tolerancije, skupa promovišući spuštanje i održavanje telesne
masnoće na nižem procentu u telu.
Pa,
ukoliko ste zaista ozbiljni u
optimizaciji vaše ishrane, posvetite malo više pažnje makronutrijentima.
Gledajte malo dalje od procenta i grama proteina i hidrata koje dnevno unosite.
Bez obzira koji je vaš cilj treniranja, optimalan
unos hidrata će unaprediti i vaše opšte zdravlje, može poboljšati vaše radne
performanse, a takođe može pomoći u izgradnji mišića.
Izvor:
flexonline.com