OPASNOST UPOTREBE DIURETIKA
NAPOMENA
Svrha ovog
texta je da citaoce informise o
ovoj sve popularnijoj temi. Tekst
nemojte shvatiti kao savet ili uputstvo
za koristenje I obavezno se konsultujte
sa lekarom pre upotrebe bilo kojih vrste
lekova!
Tekst je
preveden u orginalu sa engleskog jezika sa sajta musculardevelopment com, a Ogistra shop
ne preuzima odgovornost za tacnost informacija navedenih u tekstu u celosti ili
bilo kom njegovom delu.
Jedna od najčešćih primedbi takmičara na dan izlaska na binu jeste retencija vode. Zbog ovoga, takmičar
gubi na oštrini definicije svojih mišića, jer u telu drži relativni višak
ekstracelularne, tj. Međućelijske vode. Sportisti u onim sportovima gde je
određena kilaža veoma važna takođe imaju sličan problem kada zbog viška vode u
telu ne mogu ostvariti normu u vezi sa kilažom. Neke od metoda kojima se
sportisti i takmičari u ovim situacijama služe jesu odela za znojenje, pa čak i
neprekidno ispljuvavanje pljuvačke u ustima.
Takođe,
veoma česta praksa među ovim sportistima je i ta da koriste razne vrste lekova
i suplemenata koji su poznati kao diuretici.
Iako je upotreba dijuretika najkarakterističnija za bodibilding, oni se
upotrebljavaju i u drugim sportovima ili poslovima kao što su rvanje i drugi
borilački sportovi, u svetu konjskih trka, ali i u današnjem modelingu.
Diuterici uvećavaju
otpuštanje vode iz organizma tako što pojačavaju mokrenje.
Stoga često se u
medicinske svrhe koriste radi lečenja hipertenzije, tj.visokog krvnog pritiska.
Pored koristi koje ovi lekovi mogu davati u medicinske svrhe, nose sa sobom i
rizik, uključujući i iznenadne smrti onih koji ih koriste. Odluka da se
upotrebe dijuretici nikada ne sme biti doneta u brzini i bez detaljnije konsultacije
sa lekarima. Štaviše, najmudrija odluka bi bila da se nikada ne upotrebljavaju.
U svetu bodibildinga i fitnesa poznati su nažalost mnogi smrtni slučajevi usled
upotrebe dijuretika. Među vežbačima jedan od najčešćih lekova dijuretika je
lasiks.
Lasiks i pojačano
uriniranje
Lasiks
je brendirani naziv za lek furosemid koji je danas označen kao generičan i može
se pod licencom proizvoditi i prodavati pod raznim nazivima. Suprotno
verovanjima, generični lekovi, uključujući i one koji se proizvode u inostranstvu,
pokazali su se kao bioekvivalentni u smislu da im je sastav zaista onakav kako
se formula predstavlja i promoviše, kao i da daju efekte koji se navode uz lek.
Ovo čini laseks kao takav veoma jeftinim lekom, posebno ukoliko se nabavlja u
Meksiku na primer. Njegova niska cena i činjenica da veoma pojačava mokrenje
korisnika učinili su ga veoma popularnim među takmičarima i lako dostupnim na
crnom tržištu.
Diuretici na nekoliko
načina utiču na bubrege.
Pojedini su blaži i relativno bezbedni za upotrebu, dok su drugi
izuzetno jaki i samim tim opasni. Lasiks je jedan od najjačih i najopasnijih u
SAD. Potpuno razumevanje kako ovaj lek „radi“ zahteva detaljno poznavanje
anatomije i fiziologije bubrega, ali se može objasniti upotrebom uopštenijih
termina dovoljno da se objektivno predstave i njegovi efekti i rizici upotrebe.
Bubrezi
filtriraju brojne nusprodukte procesa u telu iz krvi i čiste naše telo od viška
jona ili elektrolita. Ovo je najznačajnija uloga bubrega, jer pomažu održavanje
krvnog pritiska optimalnim kada funkcionišu ispravno. Joni i ostali nusprodukti
mogu biti izlučeni kroz mokraću ili se mogu vratiti nazad u krvotok, zavisno od
krvnog pritiska pojedinca.
Ukoliko je krvni pritisak povišen, više jona se
izlučuje kroz mokraću. Ovo smanjuje pritisak
tako što povlači više vode u urin, pa stoga telo dehidrira do određene mere
kako bi pomoglo u spuštanju pritiska u krvnim sudovima. Međućelijska voda
dolazi iz plazme (vodenaste supstance u krvi) kao i međućelijske tečnosti koja
je, između ostalog, odgovorna za vodenasti, zaobljeni izgled mišića kada je
prisutna u većoj meri. Pa, prednost koju bodibilderi traže jeste da
izbacivanjem ove tečnosti postignu bolji izgled pred takmičenje, da uvećaju
mišićnu definiciju izbacujući međućelijsku vodu.
Cena koja se plaća
Sve
ovo dolazi uz određene rizike. Preteranim mokrenjem koje je posledica uzimanja
lasiksa, previše elektrolita se može izlučiti iz tela, jer efekti ovog leka
nadvladavaju prirodni balanks koji se održava u telu bez naše voljne
intervencije, a koji je pod nadzorom bubrega ukoliko pravilno funkcionišu. U
vrlo kratkom vremenu, u samo par sati, korisnik dijuretika može potpuno
poremetiti balans elektrolita u telu što se negativno može odraziti na moždane
funkcije, skeletne mišiće i srce! Ukoliko je ovaj disbalans preteran, može doći
do poremećaja u radu srca, pa čak srce može i prestati da pumpa krv! Kada srce
prestane da radi, telo ubrzo potom umire.
Lasiks
blokira aktivnosti transportera koji vraćaju natrijum, kalijum i hlor u krvotok
iz filtriranog urina. Takođe, utiče i na gubitak jona magnezijuma i kalcijuma.
U krvotoku, kao i u međućelijskoj tečnosti po pravilu je smeštena velika
koncetracija i natrijuma i hlora, stoga gubitak ovih jona se ne oseća odmah.
Ipak, prisustvo kalijuma je znatno manje pa je njegovo pražnjenje jedan od
prvih efekata koji se dešavaju usled upotrebe lasiksa, a ukoliko je ekstreman
može dovesti do smrtnog ishoda. Gubitak kalcijuma i magnezijuma takođe može
pojačati negativne posledice gubitka kalijuma, ali izazvati i druge ozbiljne
probleme.
Srce
kuca kroz sistem mreža nervnih vlakana, prenoseći električni signal do srčanog
mišića. Ovaj električni signal, iako srce može kucati sporije ili brže povremeno,
ostaje optimalan kada srce radi pravilno. Ovaj srčani ritam kreira se kroz
proces koji se naziva depolarizacija koja je zavisna od koncentracije kalijuma
u ćelijama, kao i van ćelija, u međućelijskom prostoru. Ukoliko van ćelije nivo
kalijuma previše opadne ili se uveća električni signali koji određuju rad srca
se menjaju, pa ponekad mogu i prestati. Slično kao kada se prazni baterija na
telefonu. Ovakvo stanje je opasno po život, a najgora okolnost je ta što se
može desiti vrlo brzo i iznenada, bez ikakvih osetljivih simptoma.
Umanjivanje rizika
Ponedini
takmičari su svesni rizika koji lasiks donosi, posebno pražnjenja rezervi
kalijuma, pa pokušavaju da kombinuju
lasiks sa drugim diureticima, najčešće sa spirinolaktonom. Spirinolakton
je prototipni lek u klasi dijuretika za koji je poznato da ne dira u rezerve
kalijuma u telu. Kombinovanje ova dva dijuterika dovodi do uvećanog
mokrenja i otpuštanja „viška“ vode, bez
potrebe da se koriste veće doze lasiksa. Mogu se nabaviti i dijuretici koji
sadrže furosemid i spironolakton, kao što je lasilakton na primer.
Drugi
bodibilderi se trude da poštede svoje telo preteranog pražnjenja kalijuma, pa uz lasiks uzimaju i suplementaciju
bogatu kalijumom. Mogu se kupiti
tablete sa koncentracijama kalijuma koje se u medicinske svrhe najčešće koriste
za lečenje pacijenata koji su prethodno preterano koristili dijuretike. Ipak,
nemojte zaboraviti i da se rad srca može poremetiti i onda kada je nivo
kalijuma previsok, kao i kada je prenizak!
Rad
srca takođe je osetljiv na veće promene u nivou magnezijuma u krvi, još jednog
jona koji se značajno prazni kada se lasiks upotrebljava. Prema studijama,
izgleda da najčešće istovremeno pražnjenje i jona magnezijuma i jona kalijuma
dovodi do smrtnih slučajeva.
Kalcijum,
takođe jon koji strada upotrebom lasiksa, učestvuje u ostvarivanju mišićnih
kontrakcija. Ukoliko nivo kalcijuma opadne značajno, telo je slabo, a mogu se
dešavati i veoma jaki parališući grčevi kada se skeletni mišić zgrči i ne može
da se opusti. Shodno tome, ovo može dovesti do nelagodnosti i osećaja bola kod
takmičara.
Treba napomenuti da se svi
ovi efekti mogu javiti čak i pri kratkoročnoj upotrebi dijuretika, što je
najčešće slučaj kod bodibildera. Dugoročna upotreba samo pojačava i
proširuje listu rizika, kao što su oštećenja srca sa smrtnim ishodima,
poremećaji metabolizma. Objektivno, ni za jednog sportistu ne postoje koristi
od dugoročne upotrebe dijuretika, a rizici se samo ređaju i odnose se na loše
performanse, loše treniranje, loše podnošenje toplote, dehidrataciju, slabost i
na kraju kolaps.
Testiranja
Testiranja
na upotrebu određenih lekova su ovu lošu situaciju samo učinila gorom. Mnoga
takmičenja uključuju i testiranja svih takmičara, najčešće kroz uzorke urina
koji se uzimaju noć pre ili na jutro pre izlaska na binu. Ovo nagoni takmičare
da ubrizgavaju lasiks nadajući se bržim efektima i bržem brisanju iz organizma,
umesto oralne upotrebe koja je u ovom slučaju manje štetna. Često takmičari
unose injekciono lasiks pre samog izlaska na binu i često dobijaju grčeve, ili
se čak onesveste. Smrt Andreasa Muncera je bar parcijalno, ako ne i potpuno,
posledica upotrebe lasiksa.
Eritropoietin
i većina steroida uvećava broj crvenih krvnih zrnaca koje cirkulišu u krvi.
Visok broj ovih zrnaca, zajedno sa značajnom dehidratacijom organizma, dovodi
do opasno visoke hematokritizacije, što uzrokuje zgušnjavanje krvi. Ovo je
stanje opasno po život! Ovo je između ostalog zadesilo i pokojnog Muncera, a
tužno je što su takmičari izvukli malo pouka iz njegovog slučaja.
Jedna
od činjenica o kojoj se ne govori tako često jeste da nesteroidni
antiinflamatorni lekovi (NSAID) mogu da blokiraju ili redukuju dijuretske
efekte lasiksa. NSAID lekovi su vrlo često upotrebljavani od strane bodibildera
i drugih sportista. U ovu kategoriju lekova spavaju aspirin, ibuprofen i
naproksen. Dakle, svako ko koristi laksin ili drugi dijuretik mora biti siguran
da ne uzima ujedno i neki od lekova koji sadrže neki od NSAID u nekoj formi.
Zaključak
Lasiks
je popularan za upotrebu i zaista ima jake dijuretičke efekte. U kratkom
periodu omogućava takmičarima da postignu izraženu mišićnu definiciju. Utiče na
bubrege tako što blokira vraćanje
elektrolita u krvotok, omogućavajući tako da više vode ulazi u urin i izlučuje
se iz organizma. Nebezbedna upotreba lasiksa može dovesti do veoma ozbiljnih
zdravstvenih problema, a često i do smrtnih ishoda! Vrlo je verovatno da će
svet bodibildinga i fitnesa i ubuduće biti pun problema u vezi sa upotrebom
dijuretika.
Na
prvi pogled, lasiks mnogima može izgledati kao bezbedan lek za upotrebu jer
nije hormon ili stimulator hormona. Ipak,
do sada je odgovoran za najviše smrtnih slučajeva u svetu bodibildinga!
Izvor:
musculardevelopment.com