"ISTINA" O GMO NAMIRNICAMA
Tekst je
preveden u orginalu sa engleskog jezika sa sajta T nation com, a Ogistra shop/blog i prevodilac, ne preuzimaju odgovornost za tacnost informacija navedenih u tekstu u celosti ili
bilo kom njegovom delu.
-genetske
modifikacije hrane su uvećale proizvodnju pojedinih žitarica 20-30%
-GMO
žitarice se, po pravilu, znato lakše uzgajaju: uspevaju i u umerenim klimama,
traže manje vode, đubrišta, pesticida i tome slično da bi rasle
-GMO
namirnice su prisutne svuda oko nas, u mnogo većoj meri nego što smo svesni
-Evropska
komisija je do sada finansirala oko 130 studija o GMO hrani, koje je izvodilo
oko 500 nezavisnih timova i ni u jednoj studiji nije zaključeno da GMO hrana
povlači sa sobom rizike po zdravlje ljudi
-jedan
od glavnih argumenata protiv GMO hrane je studija koja je izvedena na pacovima
i u kojoj je ne preterano ubedljivo zaključeno da unos GMO hrane znatno uvećava
rizik od stvaranja kancera
-možda
bi najbolje rešenje bilo nastaviti sa proizvodnjom i distribucijom GMO hrane,
uz održavanje konstantnih istraživanja i kontrole
Svake
godine, oko milion ljudi na planeti umre usled nedostatka vitamina A. Dodatno,
nedostatak ovog vitamina uzrokuje trajno slepilo kod oko 500 000-3 000 000 dece
u svetu!
Ipak,
u novije vreme nauka je ponudila potencijalno rešenje ovog ozbiljnog stanja:
takozvani „zlatni pirinač“. Dok obični, prirodni pirinač jedva sadrži vitamin
A, ovaj „zlatni pirinač“ sadrži više vitamina A nego spanać!
Ali,
postoji začkoljica: „zlatni pirinač“ je GMO hrana i upravo zato još uvek nije
doživeo širu distribuciju usled globalno prisutnog straha od GMO hrane.
Među
nama možemo pronaći mnogo ljudi koji promovišu GMO hranu, ali za sada izgleda
da je mnogo više onih koji odbijaju svaku pomisao distribucije genetski
modifikovanih namirnica. Ko je u pravu? Da
li velika većina ljudi u svetu ima strah koji nije opravdan?
Ukoliko
su današnje agencije precizne u svojim predviđanjima, u godinama koje dolaze
moraćemo da proizvodimo čak 70% više hrane nego sada, ako želimo da održimo
rast populacije na zemlji, a otežavajući faktor tome svakako jesu sve osetnije
klimatske promene.
Kao
što je istaknuto na početku teksta, GMO namirnice su znatno zahvalnije za
proizvodnju od običnih.
U
nastavku iznećemo nekoliko argumenata „za i protiv“ GMO namirnica:
Je li GMO hrana bezbedna?
Pre
oko 60 godina naučnici su počeli da eksperimentišu sa genomima pojedinih
žitarica koristeći druge hemikalije ili radijaciju da bi menjali već postojeći
genetski kod. Mutacijama na ovaj način dobijene su mnoge agrokulture pasulja,
pšćenice, kikirikija i slično i tada niko
nije prigovarao. Šta je još bitnije, nije bilo slučajeva da su narušavanja
zdravlja bila uzrokovana unosom ovih namirnica.
U
narednim godinama ove metode modifikovanja kodova žitarica su napuštene i danas
se najčešće sastoje u uvođenju ili zameni jednog gena jedne biljne vrste,
bakterije ili virusa, pa čak i životinje, sa drugom.
Prema
tvrdnjama naučnika, ove metode su znatno naprednije i daleko manje štetnije u
smislu da odudaraju od prirodnih genetskih profila. Dodatno, ukoliko bi se
tokom eksperimenta ili u kasnijoj praksi pojavio problem, naučnici tačno znaju
koji gen se ne uklapa u trenutnu kombinaciju i nastavljaju sa traženjem boljih
rešenja.
Iako
među ljudima postoji mnogo iracionalnih strahova u vezi sa GMO, jedan bi se
mogao izdvojiti kao racionalniji: mogućnost
da modifikovana DNK biljaka na neki način kontaminira našu DNK. Ipak, iako
ovo može da bude dobra tema za neki igrani film, u realnosti ipak nije tako
jednostavno jer genetski materijal ne
može da preživi naš digestivni trakt i dospe u toj formi u naše ćelije.
Nedavne
studije izvedene od strane američkih agencija za zdravlje su pokazale da je
konzumiranje GMO hrane bezbedno. Slično su pokazale i studije izvođenje u
Evropi. Ovome u prilog ide i činjenica da su ljudi tokom proteklih decenija
konzumirali na desetine miliona obroka genetski modifikovane hrane i do sada
nije poznat slučaj da je konzumacija GMO dovela do ozbiljnog narušavanja
zdravlja.
Je li GMO zaista štetna?
Da
budemo objektivni, postoji i nekoliko studija koje su zaključile da su GMO
namirnice štetne. Ipak, dve koje se najčešće navode kao argumentacija su
nedavno naučno pobijene.
Prva,
izvedena u Škotskoj 1998.godine na pacovima zaključila je da je unos GMO hrane
umanjio rast ispitanika, kao i da je izazvao imunološke probleme. Ove zaključke
su istraživači jednostavno preneli da važe i za ljude.
Ipak,
ono što je previđeno jeste činjenica da je krompir u formi u kojoj su ga
dobijali pacovi nekompatibilan za ljudski digestivni sistem, čak toksičan po
svojoj prvobitnoj konstrukciji.
Druga,
kasnija i strašnija studija, izvedena je 2012.godine u Francuskoj, takođe na
pacovima koji su dobijali genetski modifikovan kukuruz u ishrani i oboleli od
kancera.
Ne
treba uložiti mnogo napora i shvatiti koliko se brzo zaključak ove studije
proširio internetom i koliku je histeriju ljudi izazvao. Ipak, problem sa ovim
zaključkom bio je taj što su istraživači koristili vrstu pacova za koju je
poznato da vrlo lako oboleva od tumora. Štaviše, oko 80% primeraka ove vrste
dobija tumor vrlo brzo po rođenju. Dodatno, pomenuta studija imala je još
nekoliko propusta, koji su zajedno rezultovali da evropski autoriteti na polju
bezbednosti hrane odbace zaključak ove studije kao postulat.
Jesti ili ne jesti?
Mnogi
danas zauzimaju umeren stav: distribucija GMO hrane uz konstantnu kontrolu.
Sudbina
GMO namirnice će ubuduće svakako zavisiti od dve stvari: od isplativosti
proizvodnje za proizvođače, njihovog marketinga sa jedne strane i želje
potrošača sa druge strane.
Izvor:
tnation.com