ŠTA SU PEPTIDI?
Svrha ovog texta
je da citaoce informise o
ovoj sve popularnijoj temi. Tekst nemojte shvatiti kao savet ili
uputstvo za koristenje i obavezno se
konsultujte sa lekarom pre koristenja bilo kojih
vrste lekova!
OGISTRA shop/blog ne podrzava bilo kakvu upotrebu lekova i zabranjenih supstanci.
Peptidi (proteini) nalaze se u svakoj
živoj ćeliji i imaju niz biomehaničkih aktivnosti. Pojedini se sintetišu u
ribozomima prevođenjem mRNA u hormone i signalne molekule. Drugi nastaju
spajanjem pre nego prevođenjem, i postaju enzimi sa raznim funkcijama. Peptidi
takođe čine strukturu receptora koji obavljaju vezivanje hormona i signalnih
molekula.
Peptid predstavlja molekul dve ili više vezanih aminokiselina. Generalno, ukoliko je broj AK u
molekulu ispod 50, onda se takav molekul naziva peptidom, dok se oni sa više AK
nazivaju proteinima.
Konstrukcija peptida:
Aminokiseline su manji molekuli,
sačinjeni od atoma. Kao deo strukture prisutni su atom azota (N) vezan za dva
atoma vodonika (H). Ovo je poznato kao azotna
grupa, a formula je NH2.
Drugi deo strukture sačinjene je od atoma ugljenika (C) vezanog za dva atoma
kiseonika (O) i jednog atoma vodonika. Ova grupa naziva se karboksilna grupa i njena formula je COOH.
Između ove dve grupe nalaze se atomi i
veze prema svakoj aminokiselini.
Aminokiseline:
Unutar tela postoji 20 standardizovanih
AK koje učestvuju u sintezi peptida. Naša genetika određuje kako će se
formirati peptidi i proteini od ovih aminokiselina.
Mogu se podeliti u dve grupe: esencijalne i neesencijalne aminokiseline.
Ove prve se tako nazivaju, jer naše
telo ne može samo da ih sintetiše, pa ih moramo unositi ishranom. Ovo su
izoleucin, leucin, lizin, metionin, valin, triptofan, treonin, fenilalanin.
Kiselina histidin smatra se poluesencijalnom, jer nije uvek neophodno unositi
je putem ishrane.
Neesencijalne se sintetišu u telu od
esencijalnih ili razgradnjom proteina. Ovde se ubrajaju arginin, alanin,
asparagin, asparatska kiselina, cistein, glutamin, glutamska kiselina, glicin,
prolin, serin i tirozin.
Sve aminokiseline su podjednako važne
za zdravlje organizma. Predstavljaju čistu strukturu peptida i proteina.
Standardne oznake ovih AK su:
A – Ala – Alanine
C – Cys – Cysteine
D – Asp – Aspartic Acid
E – Glu – Glutamic Acid
F – Phe – Phenylalanine
G – Gly – Glycine
H – His – Histidine
I – Ile – Isoleucine
K – Lys – Lysine
L – Leu – Leucine
M – Met – Methionine
N – Asn – Asparagine
P – Pro – Proline
Q – Gln – Glutamine
R – Arg – Arginine
S – Ser – Serine
T – Thr – Threonine
V – Val – Valine
W – Trp – Tryptophan
Y – Tyr – Tyrosine
C – Cys – Cysteine
D – Asp – Aspartic Acid
E – Glu – Glutamic Acid
F – Phe – Phenylalanine
G – Gly – Glycine
H – His – Histidine
I – Ile – Isoleucine
K – Lys – Lysine
L – Leu – Leucine
M – Met – Methionine
N – Asn – Asparagine
P – Pro – Proline
Q – Gln – Glutamine
R – Arg – Arginine
S – Ser – Serine
T – Thr – Threonine
V – Val – Valine
W – Trp – Tryptophan
Y – Tyr – Tyrosine
Aminokiseline
figuriraju ili u D (dekstro) ili u L (levo) formi. Većina koje se mogu naći u prirodi i našem organizmu
su u L formi. Generalno, sve AK, osim glucina, imaju svog parnjaka L forme.
Ovaj parnjak je ustvari D forma.
D
aminokiseline se nalaze prirodno u zidovima bakterijskih ćelija i zastupljene
su u pojedinim veštačkim peptidima kako bi sam peptid bio stabilniji i
otporniji na degradaciju.
AK+AK=peptid
Aminokiseline
se vezuju peptidnom vezom. A peptidna
veza jeste ona u kojoj se atom azota jedne AK iz azotne grupe vezuje za atom
ugljenika karboksilne grupe druge aminokiseline.
Tokom
vezivanja oslobađa se molekul vode. Ovo se naziva kondenzacija.
Rezultat
je CO-NH veza koja se naziva peptidna veza, a nastali molekul naziva se amid.
Prilikom
spajanja COOH grupa daje OH grupu, dok NH2 grupa daje atom vodonika. Ovo čini
H20, tj. Molekul vode, koji nije deo novonastalog peptide. Ovaj peptid, stvoren
od dve AK, naziva se dipeptid.
Ovaj
proces se može ponavljati i u tom slučaju se stvaraju duži peptide. Ponekad se
peptid sastoji od 50 do 100 vezanih AK, pa se nazivaju polipeptidi. GHRP-6 je
peptid sastavljen od 6 AK. Njegova struktura se često piše
His-DTrp-Ala-Trp-DPhe-Lys-NH2.
Treba
istaći da se postojanje karboksilne grupe podrazumeva na prvoj poziciji i ona
se ne piše. Azotna se piše poslednja.
Peptidna
veza formira se odvajanjem vode (kondenzacijom). Obrnuto, peptidna veza se
razbija dodavanjem vode (hidrolizom).
Peptide koji otpuštaju hormone rasta GH:
- GHRP-6 (His-DTrp-Ala-Trp-DPhe-Lys-NH2)- GHRP-2 (DAla-D-2-Nal-Ala-Trp-DPhe-Lys-NH2)
- Hexarelin (His-D-2-methyl-Trp-Ala-Trp-DPhe-Lys-NH2)
- Ipamorelin (Aib-His-D-2-Nal-DPhe-Lys-NH2)
GRF(1-44) (Tyr-Ala-Asp-Ala-Ile-Phe-Thr-Asn-Ser-Tyr-Arg-Lys-Val-Leu-Gly-Gln-Leu-Ser-Ala-Arg-Lys-Leu-Leu-Gln-Asp-Ile-Met-Ser-Arg-Gln-Gln-Gly-Glu-Ser-Asn-Gln-Glu-Arg-Gly-Ala-Arg-Ala-Arg-Leu-NH2) = half-life “less then 10 minutes”, perhaps as low as 5 minutes. - Ref-2
- GRF(1-29) aka Sermorelin (Tyr-Ala-Asp-Ala-Ile-Phe-Thr-Asn-Ser-Tyr-Arg-Lys-Val-Leu-Gly-Gln-Leu-Ser-Ala-Arg-Lys-Leu-Leu-Gln-Asp-Ile-Met-Ser-Arg-NH2) – the biologically active portion of the 44 amino acid GHRH = half-life “less then 10 minutes”, perhaps as low as 5 minutes.
-dugotrajniji analog GRF (Tyr-DAla-Asp-Ala-Ile-Phe-Thr-Asn-Ser-Tyr-Arg-Lys-Val-Leu-Gly-Gln-Leu-Ser-Ala-Arg-Lys-Leu-Leu-Gln-Asp-Ile-Met-Ser-Arg-NH2)
– CJC-1295 (Tyr-DAla-Asp-Ala-Ile-Phe-Thr-Gln-Ser-Tyr-Arg-Lys-Val-Leu-Ala-Gln-Leu-Ser-Ala-Arg-Lys-Leu-Leu-Gln-Asp-Ile-Leu-Ser-Arg-Lys-(Maleimidopropionyl)-NH2)
Napomene:
S obzirom na to da se GH oslobađa periodično, a viši nivo GH je posmatran 15-30 minuta nakon upravljanja strukturama GH-RH analoga hidroliza enzimima sličnim tripsinu nije dala efekta u stimulaciji.
Analog u studiji navedenoj gore opirao se degradaciji 30 minuta.
S obzirom da sledeći skok GH hormona neće doći dok ne prođe 2-3 sata analog koji traje više od 30 minuta nije korisniji od ovog koji traje do 30 minuta.
Potreban je analog koji će obezbediti oslobađanje hormona više od tri sata, kako bi usledio novi skok hormona.
Izvor: allaboutpeptides.com
www.ogistra-nutrition-shop.com
SUPLEMENTI PRODAJA