PULSIRAJUCE UZIMANJE PROTEINA
Kada
god se govori o ishrani bodibildera uvek se zacudimo i smatramo neverovatnim
kako iz dana u dan uzimaju ogromne kolicine proteina.Gotovo da ceo dan nista
drugo i ne rade nego samo jedu,sta vise,neki od njih se ne ustrucavaju da
ustanu i tokom noci kako bi sigurno zadovoljili svoje potrebe za proteinima.
Iako
ovakav metod deluje na duge staze i mozemo da dobijemo poprilican broj
kilograma misica,ne postaje li organizam manje delotvoran u pogledu prerade
proteina pa zbog toga zahteva vece kolicine.
Ili
organizam postaje upravo delotvorniji pa visak pocinje da vraca nazad i da ga
prazni.Zbog nedounice i zbunjenosti koja se javlja na podrucju iskorisljivosti
proteina,ne bih se zacudio kada bi pojedinci okrenuli ledja svemu i do kraja
zivota ziveli samo na kiviju.Moguca je,kazem moguca je,bolja metoda unosa
proteina.Moze da se dogodi da ces se sloziti sa metodom koji cemo sad da
predstavimo,pa cemo te uveriti da svoje potrebe za proteinom zadovoljavas na
pulsirajuci nacin,da velik deo proteina uneses za srazmerno kratko vreme i time
se sinhronizujes sa porastom svojih anabolickih hormona.
Mozda ce te ovaj metod
zainteresovati,naime njene temelje podupiru i brojna istrazivanja,a Brian
Batcheldor,koji je ujedno i trener i pisac strucnjak,isprobao ga je vec na
svojim takmicenjima.
Gde si
prvi put naisao na pulsirajuci metod unosa proteina?
O tom metodu sam prvi put citao u studiji
jednog francuskog istrazivaca,Yvesa Boiriea.U literaturi koje se bave
proteinima najcesce se pozivaju na taj rad.Inace je endokrinologija glavno
Boirieovo podrucje istrazivanja.
Zanimalo
bi me kakva je veza izmedju proteina i endokrinologije koja bi zanimala
bodibildere?
Boirie je specijalizovao metabolizam
proteina,naime endokrini sistem ima velik uticaj na metabolizam belancevina.Ako
ispitamo katabolicke i anabolicke hormone tela,kao sto je na primer
inzulin,tada je jednoglasno da sveki od njih ima znacajan uticaj na metabolizam
proteina,pa su Boirieova istrazivanja obuhvatila sve te procese.
Ispitivao je kakav uticaj na metabolizam imaju
vreme uzimanja obroka,razlicite metode ishrane,anabolicki hormoni,kao sto su
IGF-1 i hormon rasta.
Ili u kojoj meri na to utice zivotno
razdoblje.Dakle,tokom svog visegodisnjeg istrazivackog rasta obradio je celu
problematiku.
Svaki eksperiment koji je izvodio uz pomoc
metabolickih markera,bio je izveden na zivom organizmu,pratio je kretanje
proteina,u prvom redu kretanje aminokiseline leucin-kroz celo telo,pa je time
dosao do prilicno tacnih informacija o tome kakav je uticaj,nekog metoda
ishrane ili prehrambene materije na metabolizam proteina.Istrazivajuci
pulsirajuci metod unosa proteina,proveo je tri konkretna eksperimenta..Na
osnovu njih izradio je metod prehrambenog pulsiranja.
Kakva
su to bila istrazivanja?
E pa,glavno podrucje istrazivanja bilo je
poboljsanje metabolizma kod starijih osoba.Od toga je krenulo celo
ispitivanje,naime kod starijih osoba je velik problem sto organizam ne koristi
belancevine na odgovarajuc nacin pa se one gube.Zbog toga su istrazivaci
pokusali da nadju naj prihvatljivije i najdelotvornije metode ishrane kako bi
sto bolje kontrolisali situaciju,pa su zakljucili da najveci deo potrebnih
proteina treba uneti u toku prepodneva,jer se anabolicki hormoni u telu
proizvode tokom jutra uglavnom.Istrazivaci su putem metoda prehrambenog
pulsiranja,izradjenog putem eksperimenata,postigli znacajne rezultate na
podrucju sprecavanja razgradnje proteina i odrzavanje pozitivne azotne
ravnoteze.
Koliki
je procenat dnevnog unosa proteina unosen tokom prepodneva?
Vise od 80posto.Primenili su unos velikih doza
proteina u odnosu na druge eksperimente.Oko 1,8 grama po kilogramu telesne
tezine.
I to u
koliko obroka?Sve za dorucak?Ili mozda za dorucak i rucak?
Velik deo unosa belancevina bio je u
podne.Ispitanici ostalih 20 procenata su uneli u kasnijem delu dana.Druga
zanimljivost u eksperimentu bila je da su tokom eksperimenta odvojili
ugljenehidrate i proteine.To znaci da do podne nisu uzimali ugljene
hidrate,dnevni „carbo“ je bio razdeljen nakon toga.
Ima
li kakav razlog za ovu separaciju?
Mislim da su istrazivaci bili zainteresovani
po najpre za to da utvrde kako se menja
iskoriscavanje belancevina,ali su vrlo brzo zakljcili kako je odvajanje
ugljenih hidrata pridonelo rezultatima.Ugljeni hidrati deluju na nacin da stede
proteine.Moram da naglasim da dijeta primenjena tokom eksperimenata nije bila
specijalna dijeta nego samo svakodnevni francuski meni sa sirevima i mesom.
Ucesnici u eksperimentu imali su oko 60-tak kilograma.U jednom od sledecih
istrazivanja ucestvovale su i starije osobe ali su u jednoj drugoj grupi
bile i mledje osobe.Medjutim u obe grupe
su bile iskljucivo zene-u tome nije bilo nikakve namere.Cilj eksperimenta bio
je iskljucivo saznati reaguje li grupa sa mljadjim ispitanicima jednako
povoljno na metod kao i starija grupa.Rezultat je bio potvrdan.
Istrazivaci
su dakle kod obe grupe dobili iste rezultate?
Rezultati u slucaju starijih osoba su bili
nesto bolji,ali to je razumljivo,jer je kod njih uopsteno nepovoljniji
metabolizam belancevina.Metod pulsiranja ishrane se i kod zena iz mladje grupe
pokazao boljim od metoda jednolicne razilazenja hranljivih materija.
Istrazivaci su dakle kod obe grupe dobili iste rezultate?
Ne,pre oznacava svakodnevnu ishranu
karakteristicnu za prosecnog coveka,to jest dva-tri obroka dnevno.
Ova istrazivanja su dokazala,van svake
sumnje,jednu stvar:unos velikih kolicina proteina vodi trajnoj adaptaciji
metabolizma proteina u srazmerno kratkom roku,nas organizam mora tome da se
prilagodi i on to i cini.
Ako zamislis nekog ko ima 60 kilograma i
unosi 1,8grama proteina po kilogramu
telesne tezine,onda je to prilicno velika kolicina,pogotovo ako sve to unosi u
svoj organizam gotovo odjednom kako bi
se efikasno iskoristio u njegovom telu.Uprkos tome,organizam je sposoban za to.Znatno
vise nego kada bi ta kolicina bila ravnomerno rasporedjena tokom celog dana.
Dakle,sta
nam ovaj eksperiment porucuje?
Metod pulsiranja ishrane sam isprobao kod
nekoliko sportista koji su u pocetku bili vrlo skepticni,sto je razuljivo,naime
oni su do tada bili i fizicki i psihicki naviknuti da svom organizmu osiguraju
proteine svaka dva do tri sata.Stvarno ih je tesko „presaltati“.Medjutim,mogu
da izjave da su svi,bez izuzetka,postigli znatan napredak metodom proteinskog
pulsa.Uz to,povecao im se i apetit,a pre su smatrali nemogucim unosenje one
kolicine proteina koja njima odgovara.
Ovaj metod ishrane je nesumljivo
prihvatljiviji za prirodne sportiste,naime ako pogledas istrazivanja u vezi sa
visoko proteinskim dijetama,mozes da vidis da savaka od njih bez
izuzetka,stavlja pod znak pitanja potrebu bodibildera zavelikim unosom
proteina,jer to ,po njihovom misljenju negativno utice na snagu.I to je
istina.Takvo mi je licno iskustvo iz vremena kada sam radio sa sportistima
snage-i sa atleticarima,trkacima i bacacima.Kada su dnevno uzimali 300g
proteina njihova snaga se smanjivala.Problem je u tome sto mi dosta cesto
pobrkamo spoljasnjost i snagu.
Tako da dijeta sa prevelikom kolicinom
proteina dovodi do metabolicke acidoze,kiselosti.Snizi se PH vrednost krvi i
ona nije vise optimalna.
Medjutim,to
se moze kompenzovati,zar ne?
To se razlikuje od osobe do osobe,naime vrlo
visok unos proteina moze da uzrokuje puno razlicitih problema kod
takmicara.Ubrzo nakon uzimanja velike doze proteina u krvi se javlja kiseli
pH,pa ako krenemo da vezba,o tada se u krvi javlja mlecna kiselina i prelazimo
u katabolicko stanje,jer kisela krv smanjuje IGF a nizi ce biti i nivo hormona
iz stitne zlezde,pa se povisuje nivo kortizola.Situacija je nesto drugacija
kada sportista uzima steroide.To manje hendikepira ali treba paziti na to.
U svakom slucaju,kada moji sportisti prekinu
sa ciklusom steroida,tada im podignem unos ugljenih hidrata i smanjim unos
proteina.
Koliko
im proteina dopustas da uzimaju u tom periodu?
Nateram ih da smanje unos proteina na 2,5g po
kilogramu telesne tezine.
A koliko
si im davao pre toga?
Vrednost je bila 3-3, 2 grama po kilogramu.
Pa
2,5grama proteina po kilogramu i nije malo!Recimo ako je rec o sportisti od
100kg onda je to 250g dnevno.
Da,ali posto govorimo o metodu proteinskog
pulsa ,odnosno o njegovoj primeni,mislim da je unos ovoliko proteina lakse
resiv nego kada odemo na vise od 300g po danu.
E,sad
cemo malo stati!Kazes da za rucak treba pojesti 300grama proteina,kako?
Uporedimo samo one koji uzimaju 200g dnevno sa
onima koji uzimaju 400.Kao prvo ne verujem da se moze ostvariti bilo kakva
prednost time da naturalni sportisti uzmu 400 grama proteina.Ja sam cvrsto
uveren u to da unos ovako velike kolicine proteina nama ni malo ne
koristi.Tvrdim da je odgovarajuca kolicina proteina za naturalnog sportistu
2,5grama dnevno.To je jako puno.To bi tvrdio i naucnik koji se bavi bilo kojom
sportskom granom.
Dobro,u
redu.Uzmimo onda jednog coveka od 100kg koji treba dnevno da unese 250grama
belancevina... Kako to on moze da ostvariprema metodu pulsa proteina?
Ja bih ucinio sledece: ujutru,nakon budjenja
dao bih mu da pojede jednu malu dozu proteina, i to proteina sa kratkim
peptidnim lancima,lako svarljivih i pomesanih sa jednostavnim ugljenim
hidratima.Savrseno sredstvo za povecanje mase jeste ono na bazi proteina mlecne
surutke.
Zatim,nakon sat i po dao bih mu da unese
dodatnih 50grama proteina.To moze biti proteinski napitak ali moze da bude i
cvrst obrok.Da bi zatim nakon sledecih dva i po do tri sata trebalo uzeti novih
100grama.I tada smo vec kod 175grama.
Dakle,za
rucak bi trebalo pojesti 100grama belancevina? Moguli se uz njih uzeti i
ugljeni hidrati?
Ne,ne moze.
Kako
se razvijaju daljnji obroci?
Ostalo je jos oko 75grama proteina koje treba
uzeti u preostalom delu dana.Moze da se
uzme jedan mali obrok belancevina i pre treninga.Prema mom misljenju,tada je
vec bolje ako koristimo kompleksni izvor proteina,kao sto su na primer mesavina
kazeina i proteina mlecne surutke.Sat i po pre treninga bolje da uzmemo nesto
takvo, a nakon treninga bolje je da ponovo uzmemo sredstvo za povecanje mase
koje sadrzi brzoapsorbujuci protein,bas kao i ujutru.
Ove dve prilike znace unos 50grama,a ostatak
od 25grama treba uzeti za veceru.I time smo i zavrsili.
I ti
si sve to vec isprobao na svojim sportistima.Jesi li uocio neku razliku u
odnosu na do tada primenjene metode?
Bezuslovno.Odmah su postali
iscrtani,oslobodili su se viska masnoce i porasla je posna misicna masa.Njihova
regeneracija je postala puno bolja nego ranije i bolje su trnirali.Zakljinjem
se u metod.Sada vise ne bih koristio drugi metod kada moji sportisti zastanu u
napredovanju.
Predjimo
onda jos jednom sve to.Odmah nakon budjenja ubacis malo brzih proteina sa nesto
malo ugljenih hidrata,jednu formulu za porast mase u kojoj glikoza i njen
uticaj na inzulin omogucava da proteini dospeju na odgovarajuce mesto,zar ne?
Nakon toga,sat,sat i po posle,dostavis
organizmu novih 50grama belancevina,ali sada vec bez ugljenih hidrata,pa
nekoliko sati posle,u podne,nakljukas se sa 100grama proteina:pilece
grudi,govedina,proteinski sejk,ono sto bas volis.Mogle bi da se primene i neke
dobre masnoce.Ja bih unos masnoca sveo na sam minimum.
Onda
bi tada trebalo samo unositi belancevine?
Da.Zatim,otprilike sat,sat i po
kasnije-izmedju pola dva i dva popodne-meze da se zapocne i unos ugljenih
hidrata.Zatim,sat i po pre treninga moze da dodje jedan sejk sa mesavinom
kazeina i mlecne surutke,pa nakon treninga nova proteinsko-ugljenohidratska
„bomba“.Za veceru uzmes jos 25grama proteina.
Tako je,a ako neko trenira i kasno popodne,ili
uvece,tada bi 25-30grama proteina trebalo uneti u obliku kombinacije
kratkolancanih i dugolancanih aminokiselina.Za to je najbolja kombinacija
kazeina i mlecne surutke.
S Boirijem smo potpuno saglasni u tome da
sportisti najsigurnije mogu da izbegnu
katabolizam ako nakon svojih treninga unesu u organizam proteine sa kratkim
peptidnim lancima.
Treninzi poboljsavaju osetljivos misica u
pogledu ugradnje aminokiselina,time sportisti u treningu pojacavaju sintezu
proteina.Ali postoji jos jedna bitna stvar kojom mozemo da izbegnemo
katabolizam to nije nista drugo do unosenje u organizam sporoapsorbujucih
proteina,po mogucnosti nekoliko sati uoci treninga.
Boirie je rekao da se sada primenjuje nov
postupak kod operativnih zahvata.Do sada su veliku vecinu bolesnika dan uoci
operacije drzali bez hrane zbog uspavljivanja.Umesto toga,sad im nekoliko sati
pre operativnog zahvata daju veliku dozu proteina koji dramaticno uticu na
razgradive hormone.
Dakle,cini se da se isplati to ciniti i pre
treninga.Mozemo pozitivno da uticemo na anabolicke procese ako unapred ne dopustimo
da dospemo u katabolicko stanjeTo omogucuje bolji razvoj.
To je svakako tako.Citav niz naucnih
istrazivanja zaista je dokazao da pica sa ugljenim hidratima,koja poboljsavaju
proizvodnju inzulina,zajedno sa brzim proteinima i aminokiselinama upotrebljena
pre treninga,daju izvanredne rezultate.
Tokom eksperimenata jedna grupa je uzimala
jedan ovakav sejk pre treninga a druga grupa nakon.Rezultat je pokazao da je
kod osoba koje su ovu mesavinu uzimale pre treninga sinteza proteina bila veca
za 70%.Dakle,ima smisla pre treninga snabdeti oragnizam proteinima.
Ti si
preporucio unos sporih proteina nekoliko sati pre treninga,medjutim druga
istrazivanja pokazuju da delotvornije moze da bude unos brzih proteina
neposredno pre treninga.
Da, i ja sam cuo o tome.Paul Grenhaff je
takodje eksperimentisao sa proteinsko-ugljenohidratnom formulom pre
treninga.Pa,ne znam.. Celo to pitanje ima jako puno cinilaca,kao na primer
vrsta i vremensko trejanje treninga,poreklo izvora energije potrebne za
trening,tip treninga(aerobni ili anaerobni).Da li je rec o pocetniku ili
naprednom sportisti?
Briane,metoda
je stvarno ocaravajuca.Sada cemo sazeti do sada receno:
Nakon budjenja:Otprilike 25 grama brzih
proteina(kratkolancane aminokiseline) treba da uzmemo sa nekim ugljenim
hidratima.
Nakon sat,sat i po:Treba uneti u organizam
50grama proteina.Obrok moze da sadrzi vrlo malo ili ni malo ugljenih hidrata i
masti.
Pre treninga:Uzmimo oko 25grama sporih
proteina,na primer kombinaciju kazeina i mlecne surutke.Sve to u kombinaciji sa
ugljenim hidratima i/ili mastima.
Nakon treninga:Unosimo ostalih 25 grama
proteina i to brzih belancevina(mlecna surutka) sa brzim ugljenim hidratima.
Za veceru:Uzimamo novih 25 grama
proteina,zajedno sa ugljenim hidratima i/ili mastima.
Da,to je savrseno.
U
redu je.Isprobacemo!Briane zahvaljujemo.
Opaska
urednika:Nismo jos u potpunosti spremni da ovaj tip dijete oznacimo kao
izvrstan,ali je nepobitno da zvuci zanimljivo.Nema sumnje da se u vezi sa
metodom proteinskog pulsa javljaju bezbrojna pitanja.Isprobajte je i vi i
podelite sa nama vasa iskustva.
www.ogistra-nutrition-shop.com
ONLINE PRODAJA SUPLEMENTACIJE i PRIRODNIH DODATAKA ISHRANI (klik ovde)